kirij, kemijski simbol Cm (lat. curium, po supruzima Curie [kyʀi']), umjetni radioaktivni kemijski element atomskoga broja 96. Nalazi se u 7. periodi periodnoga sustava elemenata. Ubraja se u prijelazne elemente, u skupinu aktinoida (→ transuranijski elementi).
Otkriće
Dobiven je 1944. u Lawrenceovom berkeleyskom nacionalnom laboratoriju (engl. Lawrence Berkeley National Laboratory, akronim LBNL) u Californiji bombardiranjem plutonijeva izotopa 239Pu α-česticama. Otkrili su ga američki znanstvenici Glenn Theodore Seaborg, Ralph Arthur James (1920–73) i Albert Ghiorso (1915–2010).
Fizikalna i kemijska svojstva
Srebrnobijeli je metal (gustoća 13,5 g/cm³) velike radioaktivnosti, kemijski reaktivan, tvori spojeve s kisikom i halogenima, ne otapa se u lužinama, a na zraku potamni zbog stvaranja zaštitnoga oksida. Vrlo je otrovan jer se taloži u kostima, gdje sprječava nastanak crvenih krvnih stanica. Sintetski je element, ne postoji u prirodi. Poznato je 20 radioizotopa kirija s masenim brojevima 233 do 252 (najdulje živući izotop je 247Cm s približnim vremenom poluraspada 16 milijuna godina).
Uporaba
Zbog topline koja se oslobađa radioaktivnim raspadom izotopa 242Cm i 244Cm, može se rabiti u srčanom stimulatoru (engl. pacemaker), navigacijskim plutačama i u svemirskoj tehnologiji kao dugotrajan izvor energije. Danas se razmjerno velike količine kirija-242 nalaze u istrošenome nuklearnom gorivu.
